Autor: PPDIV Podravka

Sa 14 ukupno osvojenih bodova Podravkinim PPDIV-ovcima bilo je dovoljno da  drugu godinu za redom ponesu laskavu titulu sveukupnog pobjednika izborenu među 850 sudionika sportskih susreta Sindikata PPDIV iz cijele Hrvatske.

Prva mjesta koja su nosila 3 boda Podravkaši su osvojili u stolnom tenisu, boćanju i malom nogometu, druga mjesta po 2 boda u muškom i ženskom kuglanju te treće mjesto za 1 bod u ženskom pikadu.

Tijekom nogometnom turnira održana je i revijalna nogometna utakmica između ženskih ekipa Belupa i Podravkine tvornice Kalnik u kojoj su na kraju slavile nogometašice Belupa s rezultatom 1:0

Za Podravkine ekipe nastupili su:

STOLNI TENIS: Antun Žardin i Zoran Kolačko

BOĆANJE: Mladen Turk, Ranko Tušek i Antun Žardin

MALI NOGOMET: Ivica Ramljak, Dražen Dlaka, Goran Firbas, Luka Kraljić, Luka Štander (golman), Nikola Kiš, Kristijan Bečeić, Danijel Klasić, Bojan Virovec, Mario Svržnjak, Dražen Kraljić (izbornik)

KUGLANJE ZA ŽENE: Željka Orehovec, Štefica Gojković, Marica Jug

KUGLANJE ZA MUŠKARCE: Zvonimir Horžitzky, Zoran Košutić, Damir Reizner, Zoran Kolačko, Mladen Barčanec, Gregurek Damir

PIKADO ZA ŽENE: Draženka Jadan, Biserka Lazić, Marina Senjan.

Čestitamo svim osvajačima bodova za Podravku, svima koji su sudjelovali u sportskim natjecanjima i naravno svim navijačima.

Nakon proglašenja spora u pregovorima oko izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora za Grupu Podravka krajem listopada, u utorak 8. studenog u sjedištu Podravke je održan novi sastanak pregovaračkih timova sindikata i poslodavaca kao pokušaj da se dogovorno približe međusobna stajališta bez posredovanja treće strane, odnosno bez formiranja mirovnog vijeća.

Podloga za održani sastanak bila je inicijativa poslodavaca da se nastave razgovori za pregovaračkim stolom i ponuda sindikatima kojom su dotadašnje tvrde stavove, kako uopće nemaju prostora za povećanje bruto osnovne plaće, korigirali i ponudili veću osnovnu plaću za bruto 30 kuna (sa 1880 na 1910) ili za 1,5%  te fiksni dodatak za bruto 40 kuna (sa 470 na 510 kuna) te su od svih neoporezivih isplata iz sindikalnih zahtjeva istaknutih još krajem rujna prihvatili jedino povećanje mjesečnog nagradnog dodatka za 250 kuna  (od 1.11.2022.).

Sindikati su dobivenu ponudu u utorak odbili argumentirajući svoj stav izračunima kako ponuđena bruto povećanja na najmanjem koeficijentu neće doseći ni  minimalnu plaću  koja je za 2023. godinu propisana Uredbom o visini minimalne plaće.

Ipak, ne bi bilo pošteno ne spomenuti kako su poslodavci u svojoj ponudi pristali  na prijedlog sindikata da se u Kolektivni ugovor odmah kao početni, upiše učinak od 1,30 te 500 kuna mjesečno neto nagradnog dodatka. Pristali su i  da se otpremnina za odlazak u mirovinu u KU poveća sa sadašnjih 10 na 15 tisuća neoporezivih kuna prema prijedlogu sindikata, uz istovremeno odbijanje  prijedloga da se u Kolektivni ugovor upiše obveza  isplate otpremnine u visini od 4.000 kn po godini radnog staža u slučaju poslovno ili osobno uvjetovanog otkaza, jer kako su naveli, smatraju  da to nije pitanje koje se uređuje Kolektivnim ugovorom.

Bilo je vidljivo iz ponude poslodavaca da pristaju i na povećanje potpore za rodilje (rođenje djeteta) sa sadašnjih 3.326,00 kuna na predloženih 10 tisuća kuna, na korekciju cijene gableca sa 5,00 kuna na 3,77 te u prosjeku na 60 kuna neto mjesečnog povećanja troškova prijevoza na posao i s posla.

Sagledavajući cijeli ponuđeni paket prema prijedlogu poslodavaca mjesečna neto primanja ( ne plaća op.a.) Podravkinih radnika  prosječno bi se  povećala tek za 310 do 420 kuna neto mjesečno (cca 50 eura) za što su   sindikati procijenili da jest pomak od početnih stajališta, ali još uvijek puno premalo sagledavajući Podravkine dobre poslovne rezultate te kontinuirani rast troškova života.

Voditelj pregovaračkog tima sindikata i predsjednik Sindikata PPDIV Denis Paradiš pozvao je poslodavce da na tragu rasprave sa ovog sastanka  održanog u utorak dostave sindikatima do kraja tjedna realniju ponudu. Naglasio je kako je Uprava Društva predvođena  predsjednicom  Martinom Dalić već i do sada pokazala da ima razumijevanja i senzibiliteta za potrebe radnika te da  da će  i sada u ovom prijelomnom trenutku prelaska na novu valutu i inflatornoj ekspanziji u kojoj je najranjivija radnička populacija, iznaći prostora za dodatno poboljšanje materijalnog položaja radnika te za  međusobni dogovor.

Moguće je i da će ponuda poslodavaca predstavljena sindikatima u utorak ostati kao posljednja i konačna. U tom slučaju,  sindikati će  temeljem ZOR-a i Kolektivnog ugovora pokrenuti Zahtjev za pokretanje postupka mirenja dostavom obavijesti o sporu Gospodarsko-socijalnom vijeću. Postupak mirenja  tada mora provesti u roku 5 dana od dana kada je GSV zaprimilo  obavijest o sporu.

Postupkom mirenja strana pred GSV-om koje su u kolektivnom radnom sporu  bio bi ispunjen i posljednji zakonski preduvjet za sindikate, ako bi veće plaće i materijalna prava svojih članova u Podravki bili primorani tražiti kroz organiziranje industrijskih akcija i štrajka.

Tijekom seminara Sindikata PPDIV u Trogiru krajem prošlog tjedna održan je i zajednički sastanak sindikalnih povjereništava Podravke d.d., Belupa d.d. i Tvornice Kalnik na kojem su članovi pregovaračkog tima informirali kolege sinidkalne povjerenike o trenutnom statusu pregovora oko izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora za Grupu Podravka.

Predsjednik Sindikata Denis Paradiš objasnio je cijeli proces, iznesene sinidkalne zahtjeve oko poboljšanja plaća i materijalnog položaja radnika te trenutni stav pregovarača s poslodavčeve strane te je naglasio kako upravo ovih dana Sindikati očekuju novu poboljšanu ponudu poslodavaca i poziv za nastavak pregovora kako bi se premostilo trenutna situacija spora.

Tijekom ovog zajedničkog sastanka svih povjereništava, razvila se i vrlo bogata, konstruktivna rasprava povjerenika iz svih organizacijskih sredina te je više puta spominjana važnost ovih pregovora.

Data je puna podrška sindikalnim pregovaračima u nastavku ciklusa pregovora da ustraju u postavljenim zahtjevima te je naglašeno kako svi članovi sindikata budno prate tijek pregovora i spremni su staviti se na raspolaganje svom sindikalnom vodstvu ukoliko ishod pregovora ne bude u skladu sa realnim rastom troškova života.

Nakon tri godine prisilne pauze i brojnih ograničenja koje je sa sobom donio Covid-19, Sindikat PPDIV vratio se organizaciji redovnog seminara koji je održan od 27. do 29. listopada u dobro nam znanom Hotelu Medena kraj Trogira.

Bila je ovo lijepa druga prilika ove godine (nakon uspješno organiziranih sportskih susreta u svibnju), ponovno se susresti s brojnim dragim kolegama koje smo izvjesno vrijeme mogli vidjeti samo putem online platformi.

Brojke seminara govore same za sebe. Prisustvovalo je 185 članova Sindikata PPDIV-a iz 61 sindikalne podružnice koje su činili glavni i sindikalni povjerenici, predsjednici i članovi radničkih vijeća, povjerenici radnika za zaštitu na radu, mladi aktivisti Sindikata PPDIV-a te zaposleni.

Nakon predstavljanja dnevnog reda rada seminara, uvodnu riječ podnio je predsjednik Sindikata PPDIV-a, Denis Paradiš koji se osvrnuo na glavne aktivnosti Sindikata PPDIV-a od Devetog kongresa održanog u prosincu 2021. godine do danas.

Hrvatski radnik je najbolji radnik!“ nastavak je kongresne teme i dalje aktualan naglasak na vrlo prisutan problem s kojim se susrećemo jer poslodavci više vrednuju stranog radnika u odnosu na domaćeg te ga u startu stavljaju u bolji položaj što nikako nije dobro i na što i dalje trebamo ukazivati.

Govorio je o skorašnjem početku integracija sa Sindikatom turizma i usluga Hrvatske; nastavku uspješnog kolektivnog pregovaranja kroz ovu 2022. godinu kroz koje smo sklopljene kolektivne ugovore znatno povećali razinu materijalnih prava naših članova i radnika u kompanijama u kojima PPDIV djeluje, unatoč različitim pristupima pojedinih poslodavaca i gospodarskom okruženju; dugoočekivanom početku pregovora za granski kolektivni ugovor; nastavku dobre i kvalitetne suradnje sa Savezom samostalnih sindikata Hrvatske, međunarodnim asocijacijama i sindikatima iz regije.

Osvrnuo se i na veću prisutnost Sindikata PPDIV-a u medijima gdje imamo priliku ukazati na brojne nepravilnosti i situacije u kojima se nalaze kompanije u kojima djelujemo.

Bolji i kvalitetniji sadržaj te novo vizualno oblikovanje krase naše sindikalno glasilo Osvit kao i ažurnija i preglednija internetska stranica te Facebook profil Sindikata PPDIV-a.

Kako je naglasio, rad s mladim aktivistima na kojemu se unazad nekoliko godina aktivno radi, nastaviti će se i dalje jer jednostavno trebamo mlade članove sindikata koji se žele uključiti i dati svoj doprinos osnaživanju sindikata.

Ugovaranje brojnih popusta i pogodnosti je također nešto na čemu se intenzivno radi gdje ugovaramo dodatne brojne pogodnosti za naše članove a u pripremi je i ustroj kase uzajamne pomoći koja će biti dostupna svim članovima Sindikata PPDIV-a.

O izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak te Uredbi o visini minimalne plaće za 2023. godinu, govorio je voditelj ekonomskih poslova Sindikata PPDIV-a, Jasmin Kunjko.

Izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak, povećavaju se iznosi neoporezivih primitaka koje poslodavac može isplatiti svojim radnicima dok se novom Uredbom utvrđuje visina minimalne plaće za 2023. godinu u bruto iznosu od 700 eura.

Stručna suradnica-pravnica, Meri Marić govorila je o dugo najavljivanim izmjenama Zakona o radu koje su ušle u saborsku proceduru 29. rujna. Izmijenjeni Zakon o radu trebao bi stupiti na snagu 1. siječnja 2023. godine.

Izmjene ZOR-a kojim je obuhvaćeno usklađivanje s EU direktivama (ravnoteža između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi te transparentnim i predvidivim radnim okolnostima), sastavni su dio Programa Vlade i uvrštene su u Nacionalni plan oporavka i otpornosti.

Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, koji je izglasan na 12. sjednici Hrvatskoga sabora 21. listopada 2022. godine, između ostaloga, uvodi se mogućnost da članovi sindikata potpisnika kolektivnog ugovora njime urede za sebe određena povoljnija materijalna prava; ograničava se mogućnost sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme; detaljno se uređuje rad kod kuće; korištenje plaćenog i neplaćenog dopusta; mijenja se način ugovaranja dodatnog (dopunskog) i probnog rada te se definira plaća i naknada plaće a po prvi puta se uređuje i rad putem digitalnih platformi.

Po prvi puta, seminarom je bilo predviđeno podnošenje izvješća o radu regionalnih povjerenika za proteklo razdoblje, tako da su kolege Dubravko Desović, Ante Krajina, Davor Vrbek i Ivica Blažević redom izvijestili o aktualnostima i zbivanjima sa svojih regija, što je svakako bilo zanimljivo i korisno čuti te je glasno pozdravljeno aplauzom.

Kolege regionalni povjerenici u svojim su se izlaganjima dotakli problema s kojima se suočavaju naši povjerenici u određenim poduzećima kao i utjecaja gospodarskog okruženja u protekle tri godine koje je uvelike otežalo i sindikalni rad.

Subota je donijela „aktualni sat“ i mogućnost postavljanja pitanja predsjedniku, voditeljima poslova i regionalnim povjerenicima pa je tako raspravom obuhvaćeno pitanje otpremnina i razlikovanje člana od nečlana sindikata koje donosi novi Zakon o radu; minimalnoj plaći; problemu uvoza radne snage,…

Na kraju slobodno možemo zaključiti kako je dvodnevni seminar protekao u pozitivnom duhu i vedrom raspoloženju, bilo je prilike čuti mnogo informacija o aktivnostima koje Sindikat PPDIV provodi ali i dobiti neophodne informacije o poreznim aktualnostima i podrobnija objašnjenja o novinama koje uskoro donosi ZOR.

Nakon prispjelog pisma podrške naših kolega iz Slovenije, danas je Sindikat PPDIV Hrvatske slovenskim kolegama uzvratio svojom podrškom:

U stalnom sukobu interesa rada i kapitala, radnik – pojedinac će uvijek biti slabiji i izgubiti bitku ako u nju ulazi sam nasuprot svojemu poslodavcu.

INTERES RADNIKA je za svoj rad ostvariti adekvatnu plaću kojom mogu omogućiti sebi i svojim obiteljima život dostojan čovjeka. Dostojanstven život ne znači jedva spajati kraj s krajem od prvog do zadnjeg u mjesecu, već znači da je to takav život kada radnici svojom plaćom uspiju podmiriti sve svoje ljudske potrebe u koje, osim osnovnih troškova života ( hrana, stan i režije) spadaju i adekvatni prostor za stanovanje, auto, školovanje djece, zadovoljenje ljudskih kulturnih i sportskih potreba, potreba za odmorom, dostupnim internetom i ostalo.

S druge pak strane INTERES POSLODAVACA je da radnicima za njihov rad daju što manju plaću kako bi troškovi rada bili niži i kako bi za svoje vlasnike ostvarili što veće profite, a time bi i njihove nagrade (bonusi) bili veći. Takav svoj interes, između ostalog, ostvaruju i produljenjem radnog vremena i zapošljavanjem radnika na određeno vrijeme pa nerjetko, da bi to ostvarili, ne prezaju niti kršiti Zakon.

U toj vječitoj suprotstavljenosti rada i kapitala SINDIKAT je jedina organizacija kojoj Ustav Republike Hrvatske, Međunarodne konvencije i Zakon o radu RH daju pravo na pregovaranje o kolektivnim ugovorima u ime radnika i organiziranje svih industrijskih akcija uključujući i štrajk.

SINDIKATI su upravo radi toga, danas više nego ikad, sve češće nepoželjni u hrvatskim poduzećima, jer predstavljaju jedinu prepreku i posljednju liniju obrane radnika od poslodavaca u njihovim pokušajima da se kroz omalovažavanje rada i male plaće jedva dovoljne za goli život, uništi u radnicima samopoštovanje, ljudsko dostojanstvo i volja za radom i napredovanjem.

ZATO neka vas ne iznenadi što ćete, u vremenu koje je pred nama, svjedočiti jalovoj primjeni politike “zavadi pa vladaj” iz redova poslodavaca. Za očekivati je da će prvo pokušati posvađati predstavnike sindikata među sobom, pojedince među njima sasvim moguće prozvati izdajnicima, cjeloživotnim snobovima, neradnicima, politikantima i samodopadnim gadovima i to mnogo sofisticiranijim menadžerskim jezikom bez da trepnu okom ili da im se pomakne ijedan mišić na licu.

Nakon toga POKUŠAT ĆE unijeti nepovjerenje između radnika i njihovih sindikalnih predstavnika. Predstavnici poslodavaca će u stilu BFF ( best friend forever) s mnogo “razumijevanja” i beskonačne “empatije” prema radnicima obilaziti ih na njihovim radnim mjestima sa željom da čuju njhove probleme i uvjeravati ih da će ih istog trena osobno krenuti rješavati te da im u njihovom međusobnom odnosu zapravo ne treba posredovanje sindikata. Čak štoviše sindikat će, onako kao usput, okriviti što radnici neće dobiti ponuđene mrvice, jer su njegovi predstavnici nerazumni, samo misle na svoju promociju, a ne zastupaju interese radnika.

KOLEKTIVNI PREGOVORI u Podravki između sindikata koji zastupaju interese radnika i poslodavaca nakon samo tri pregovaračka sastanka su zastali i proglašen je spor. Poslodavci su opetovano ustvrdili da nemaju novaca za povećanje plaće radnicima i da žele o ovoj temi nastavak razgovora tek u srpnju iduće godine (ako rezultati poslovanja to budu dozvoljavali), a sindikati takvo stajalište poslodavaca nisu mogli prihvatiti.

Slijedi PERIOD MIRENJA tijekom kojeg je, uz korekciju trenutnih poslodavčevih stavova, moguće vratiti se za pregovarački stol i pregovore oko veće plaće privesti uspješnom kraju u korist Podravkinih i Belupovih radnika. Moguće je isto tako da postupak mirenja neće biti uspješan. Tada će sindikati pozvati radnike – svoje članove, da zajedničkim djelovanjem objasne poslodavcima zašto je Podravka svakim danom sve manje kompanija sa srcem.

Nakon naše jučerašnje objave o zastoju kolektivnih pregovora u Podravki, s istim se problemima, nažalost, suočavaju i naše kolege iz Sindikata kmetijstva in živilske industrije Slovenije u Žitu d.o.o., čiji je vlasnik upravo Podravka d.d.

Fokus u objema kompanijama je povećanje bruto plaće naših članova.

Prenosimo njihove riječi podrške:

Nakon samo tri održana sastanka pregovaračkih timova sindikata i poslodavca, sindikati su odlučili pokrenuti kolektivni radni spor zbog nemogućnosti dogovora oko nužnog povećanja plaće radnicima unutar Grupe Podravka.

Iako se u samom početku činilo kako postoji razumijevanje sa strane poslodavca o nužnosti povećanja plaća radnika, posljednji sastanak pregovaračkih timova pokazao je upravo suprotno.

Kroz simulaciju troškova, koju je poslodavac pripremio za posljednji sastanak i za koju je koristio podatke koji su njima u tom trenutku odgovarali i na način kako je njima odgovaralo, željelo se prikazati da je cjelokupno poslovanje poduzeća ugroženo do te mjere da se stekao dojam kako „sutra ne postoji“ i to u trenutku kada se, bez obzira na sve, isplaćuju basnoslovni bonusi menađmentu od strane te iste Uprave, pa tako za samo nekoliko mjeseci (ne)rada, kao menadžer, možete dobiti i par sto tisuća kuna bonusa.

Dakle, pokazalo se kako za radnike nema novaca i da se o tome u ovom trenutku ne može pregovarati, ali zato, s druge strane, poslodavac bi vrlo rado pregovarao o tome da radnici rade 60 sati tjedno, koliko će trajati probni rad pripravnika i nizu drugih nebitnih stavki koje su u ovom trenutku apsolutno nevažne.

Nikada u povijesti kolektivnog pregovaranja u Podravki nije bilo ovakvog podcjenjivačkog stava prema radnicima i njihovim plaćama, bez obzira koje i kakve Uprave bile u tom trenutku.

Kao dokaz tome su i posljednje informacije koje primamo od starijih radnika kako ih njihovi direktori zovu telefonom i traže njihov pristanak za odlazak na rad u slovensko Žito bez da se znaju bilo kakvi uvjeti pod kojima bi radili, bili smješteni i sve ostalo što je itekako važno. U Podravci bi onda valjda trebala ostati raditi uvezena radna snaga pod puno boljim uvjetima (veća plaća, plaćen smještaj, plaćena hrana, plaćene režije, plaćen put kući,…). No, prema informacijama koje imamo, i oni već negoduju kako su im plaće preniske i žele više, a koliko čujemo nekih više ni nema (vrlo vjerojatno su pobjegli obzirom se to događa u mnogim drugim poduzećima gdje radi uvezena radna snaga).

Doduše, poslodavac je ponudio da se o povećanju plaća pregovara u slijedećoj godini i to nakon objave šestomjesečnih rezultata (dakle, u srpnju), što bi značilo vjerojatno na jesen (za pretpostaviti je da su tijekom srpnja i kolovoza na godišnjim odmorima), a dinamika kojom pregovaraju očito bi primjena svega bila od 01.01.2024. godine.

Obzirom na sve okolnosti, sindikatima nije preostalo ništa drugo nego pokrenuti postupak mirenja i koristiti svoj zakonski put prema industrijskim akcijama ukoliko do dogovora ne dođe, jer radnici sa trenutnim plaćama nemaju vremena čekati u situaciji kada je sve poskupjelo 40, 80, 130 pa i više posto.

Inflacija „guta“ plaće radnika i svima bi trebalo biti jasno kako je potrebno naći prostora za povećanje trenutnih primanja, jer bez vrijednih radnika neće biti poduzeća pa tako ni njihovih bonusa.

Sindikati ne pristaju na situaciju da za jedne ima, a da za druge nema, bez obzira na raznorazne scenarije i učiniti će sve da do pomaka materijalnih prava radnika dođe i vjerujemo kako će nam se radnici u našim nastojanjima pridružiti jer ovako kao što je sada, nikada nije bilo.

Sve je to poslodavcu jasno izrečeno na održanom sastanku te im je isto tako rečeno da još jednom razmisle o svom stavu da za povećanje plaća radnika nema novaca i kako smo spremni nastaviti pregovore ukoliko taj svoj stav promjene.

Iščitavanjem poglavlja o potporama za zaposlene iz nedavno donesenog paketa mjera Vlade RH ne možemo a da se ne zapitamo jesu li uopće i što su to doista radnici dobili na svojim plaćama kako bi lakše prevladali rast troškova života? 

Kako ga je okarakterizirao premijer Plenković, snažan, pravedan i sveobuhvatan paket mjera Vlade RH težak 21. milijardu kuna, u poglavlju o zaposlenima predvidio je dodatno povećane neoporezive primitke koje poslodavci mogu isplaćivati zaposlenicima.

Ključna je dakle riječ mogu. A riječ mogu znači da ne moraju. Poslodavci nisu obavezni isplatiti svojim radnicima to što je Vlada RH propisala, ali ukoliko će ipak poželjeti i ukoliko  isplate takve potpore radnicima do propisanih visina iz paketa mjera, onda na njih neće morati platiti poreze i doprinose. 

Vlada RH ovom je mjerom „namignula“ poslodavcima, a radnike, naročito one  koji nisu sindikalno organizirani, prepustila njihovoj milosti ili nemilosti. A domišljatosti poslodavaca samo je nebo granica pa dok neki koriste ove neoporezive iznose umjesto povećanja bruto plaće radnicima, ima i onih koji neoporezivo nagrađuju samo svoje „zvijezde“ među zaposlenicima, što dakako Pravilnikom nigdje nije nedopušteno.

U poduzećima gdje su radnici sindikalno organizirani ovim paketom mjera otvara se pak novi prostor za pregovore sa poslodavcima i ugovaranje većih materijalnih prava za radnike kroz Kolektivne ugovore, jer je Zakon o radu jedino sindikate u poduzećima ovlastio da mogu u ime radnika –  svojih članova, pregovarati i sklapati kolektivne ugovore sa poslodavcima. 

Sindikati se pak u posljednje vrijeme u svom radu suočavaju s poslodavcima koji neoporeziva davanja prema Pravilniku o porezu na dohodak odbijaju ugovoriti kroz kolektivni ugovor, već odluke o isplatama božićnica, regresa, nagrada, gableca i drugo donose sami svojim odlukama.

To je za radnike nepovoljno, jer takve isplate, koje nisu upisane u kolektivne ugovore ne predstavljaju pravo radnika, već se jednostranim odlukama poslodavaca, kao što su donesene, mogu i umanjivati i kad njima odgovara i ukinuti, bez pristanka radnika.

Da podsjetimo, mjerama Vlade RH tako se mijenja Pravilnik o porezu na dohodak u dijelu neoporezivih naknada i to na način da se neoporezive prigodne nagrade tijekom godine povećavaju sa  3.000 kn na 5.000,00 kn, a novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika s 5.000,00 na 7.500,00 kn.

Dar djetetu do 15. godina starosti povećava se sa 600 kn na tisuću kn godišnje, kao i dar u naravi, a neoporezive novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika povećavaju se s 5.000 na 6.000 kn godišnje.

Naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe povećavaju se pak s 2,00 kuna po kilometru na 3 kune i neoporezive otpremnine prilikom odlaska u mirovinu povećavaju se 8.000 na 10.000 kn.