Iščitavanjem poglavlja o potporama za zaposlene iz nedavno donesenog paketa mjera Vlade RH ne možemo a da se ne zapitamo jesu li uopće i što su to doista radnici dobili na svojim plaćama kako bi lakše prevladali rast troškova života?
Kako ga je okarakterizirao premijer Plenković, snažan, pravedan i sveobuhvatan paket mjera Vlade RH težak 21. milijardu kuna, u poglavlju o zaposlenima predvidio je dodatno povećane neoporezive primitke koje poslodavci mogu isplaćivati zaposlenicima.
Ključna je dakle riječ mogu. A riječ mogu znači da ne moraju. Poslodavci nisu obavezni isplatiti svojim radnicima to što je Vlada RH propisala, ali ukoliko će ipak poželjeti i ukoliko isplate takve potpore radnicima do propisanih visina iz paketa mjera, onda na njih neće morati platiti poreze i doprinose.
Vlada RH ovom je mjerom „namignula“ poslodavcima, a radnike, naročito one koji nisu sindikalno organizirani, prepustila njihovoj milosti ili nemilosti. A domišljatosti poslodavaca samo je nebo granica pa dok neki koriste ove neoporezive iznose umjesto povećanja bruto plaće radnicima, ima i onih koji neoporezivo nagrađuju samo svoje „zvijezde“ među zaposlenicima, što dakako Pravilnikom nigdje nije nedopušteno.
U poduzećima gdje su radnici sindikalno organizirani ovim paketom mjera otvara se pak novi prostor za pregovore sa poslodavcima i ugovaranje većih materijalnih prava za radnike kroz Kolektivne ugovore, jer je Zakon o radu jedino sindikate u poduzećima ovlastio da mogu u ime radnika – svojih članova, pregovarati i sklapati kolektivne ugovore sa poslodavcima.
Sindikati se pak u posljednje vrijeme u svom radu suočavaju s poslodavcima koji neoporeziva davanja prema Pravilniku o porezu na dohodak odbijaju ugovoriti kroz kolektivni ugovor, već odluke o isplatama božićnica, regresa, nagrada, gableca i drugo donose sami svojim odlukama.
To je za radnike nepovoljno, jer takve isplate, koje nisu upisane u kolektivne ugovore ne predstavljaju pravo radnika, već se jednostranim odlukama poslodavaca, kao što su donesene, mogu i umanjivati i kad njima odgovara i ukinuti, bez pristanka radnika.
Da podsjetimo, mjerama Vlade RH tako se mijenja Pravilnik o porezu na dohodak u dijelu neoporezivih naknada i to na način da se neoporezive prigodne nagrade tijekom godine povećavaju sa 3.000 kn na 5.000,00 kn, a novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika s 5.000,00 na 7.500,00 kn.
Dar djetetu do 15. godina starosti povećava se sa 600 kn na tisuću kn godišnje, kao i dar u naravi, a neoporezive novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika povećavaju se s 5.000 na 6.000 kn godišnje.
Naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe povećavaju se pak s 2,00 kuna po kilometru na 3 kune i neoporezive otpremnine prilikom odlaska u mirovinu povećavaju se 8.000 na 10.000 kn.