Iz sustava Podravke u vodstvo Sindikata PPDIV izabrani su sljedeće kolegice i kolege: u Glavni odbor izabrani su Željko Mikulić iz Podravke d.d. i Evelino Marić iz Mirne d.d.; u Financijski odbor izabran je Mladen Sačer iz Belupa d.d.; u Statutarnu komisiju izabran je Branko Mustaf iz Podravke d.d., a u Predsjedništvo su izabrani Željko Dragec iz Belupa d.d. i Ksenija Horvat koja je uz to izabrana i za dopredsjednicu Sindikata PPDIV, uz Maricu Vidaković iz Kraša d.d. i Ivicu Blaževića, regionalnog povjerenika za IV. sindikalnu regiju.

Delegati Kongresa usvojili su i Programsku deklaraciju kao platformu za sve aktivnosti u budućem mandatnom razdoblju te dvije kongresne rezolucije. Prva je Rezolucija o vrednovanju tržišta rada, koja u današnje vrijeme otvorenog tržišta rada i sve većih dopuštenih kvota za uvoz strane radne snage u fokus stavlja hrvatskog radnika kao najboljeg radnika. U tom će smislu Sindikat PPDIV na nivou pojedinih poslodavaca, kao i posredovanjem HUP-a, raditi na poboljšanju uvjeta rada državljana RH te tražiti da poslodavci sredstva koja se utroše u zapošljavanje stranih radnika i njihovu edukaciju i osposobljavanje za rad usmjere na zadržavanje dosadašnjih radnika državljana RH. Poslodavci zapošljavanjem stranih radnika imaju značajne izdatke na ime troškova prehrane, smještaja i drugog te da bi poboljšanjem uvjeta rada hrvatskih radnika i utroškom istih sredstava koja utroše na strane radnike uspješno doprinijeli zadržavanju domaćeg radnika te očuvanju domaćeg tržišta rada.

Druga, Rezolucija o mirovinskoj reformi, govori o potrebi preispitivanja zakonskog okvira postojeće mirovinske reforme jer, premda se navodi da su sredstva na osobnom računu člana mirovinskog fonda iz drugog stupa njegova osobna imovina, važno je napomenuti da građani njome ne mogu raspolagati, ne mogu odlučivati tko njome upravlja s kojim rizicima, s kojim odgovornostima i uz koje troškove. Osim toga, procjenjuje se da će hrvatski građanin, ukoliko se odluči na korištenje mirovine iz 2. mirovinskog stupa i ako se pretpostavi da će u svojoj mirovini uživati neki razumni broj godina, uspjeti iskoristiti manje od 50% svoje ukupne kapitalizirane štednje, a preostali iznos ne može biti predmet nasljeđivanja, već je nepovratno izgubljen odnosno zadržava ga mirovinski fond.